Kako stranac može otvoriti obrt ili tvrtku u Hrvatskoj

Prvo pitanje: EGP ili treća zemlja

Zakon o strancima cijeli svijet dijeli na dvoje, a granica ne ide po tome jeste li u Hrvatskoj mjesec ili godinu, nego po putovnici:

• +

  Državljani država članica EGP-a i Švicarske: rade i samozapošljavaju se bez dozvole za boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Ista prava ima i član njihove obitelji koji nema državljanstvo EGP-a

• +

  Državljani trećih zemalja: prije rada u vlastitom obrtu ili društvu treba im dozvola za boravak i rad, osim ako već imaju odobrenje boravka koje samo po sebi daje pravo na rad

• +

  Svi, bez iznimke: OIB prije svega ostalog, a sjedište obrta veže se za prebivalište ili boravište kad za djelatnost nije potreban prostor

Sam postupak u e-Obrtu, prilozi i prijave u prvih osam dana isti su za sve i opisani su u vodiču kako otvoriti obrt online, a izbor između obrta, j.d.o.o.-a i d.o.o.-a u vodiču o razlikama između oblika. Ovdje je samo ono što je za strance drugačije.

OIB dolazi prvi

OIB se stranoj osobi određuje kad nastane povod za praćenje, a registracija posla je upravo takav povod. Ispunjeni Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a i skenirane važeće isprave, europsku osobnu iskaznicu ili identifikacijski dokument iz države državljanstva uz dokaz o državljanstvu, šaljete na OIB@porezna-uprava.hr, uz broj telefona i naziv najbliže ispostave. Službenik vas pozove da potvrdu preuzmete u ispostavi, a iznimno vam podatak o OIB-u pošalje mailom. Porezna uprava taj postupak provodi prioritetno, u roku od 8 dana.

Bez OIB-a nema ni e-Građana. Svaki strani državljanin s OIB-om može nabaviti neku od prihvaćenih vjerodajnica, na primjer internetsko bankarstvo ili mobilni token, a državljani EU i EGP-a mogu se prijaviti i vjerodajnicom svoje države priznatom za prekogranično korištenje. Zato OIB i vjerodajnicu rješavajte prije nego što uopće otvorite e-Obrt.

Državljani EU i EGP-a: samo prijava boravka

Državljanin države članice EGP-a i član njegove obitelji izjednačeni su u pravima s hrvatskim državljanima i u Hrvatskoj mogu raditi bez dozvole za boravak i rad. Isto vrijedi i za državljane Švicarske Konfederacije. Ostaje samo prijava boravka:

• +

  Prva tri mjeseca: dovoljna je valjana putna isprava ili osobna iskaznica, kratkotrajni boravak se ne prijavljuje

• +

  Duže od tri mjeseca: najkasnije u roku od osam dana od isteka ta tri mjeseca prijavljujete privremeni boravak policijskoj upravi ili postaji prema mjestu boravka i dobivate potvrdu o prijavi

• +

  Za prijavu u svrhu rada prilažete osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i potvrdu o radnom odnosu, dokaz da ste samozaposlena osoba ili dokaz da ste upućeni radnik. Rješenje o upisu obrta ili izvadak iz sudskog registra taj dokaz i jesu

• +

  Član obitelji koji nema državljanstvo EGP-a u istom roku od osam dana traži boravišnu iskaznicu za člana obitelji državljanina Unije

Tko već ima registrirani obrt u drugoj državi EU ili EGP-a, u Hrvatskoj smije obavljati i vezani obrt, a uslužnu djelatnost može pružati na privremenoj ili povremenoj osnovi po Zakonu o uslugama.

Državljani trećih zemalja: dozvola za boravak i rad

Prvo dobra vijest, jer mijenja redoslijed cijelog posla: radom se ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva ili obrta. Zato Hrvatska obrtnička komora preporučuje tri koraka tim redom: registracija obrta bez datuma početka obavljanja djelatnosti, pribavljanje dozvole za boravak i rad, pa prijava datuma početka rada. Tako doprinosi ne teku dok čekate policiju.

Za samozapošljavanje se dozvola izdaje bez testa tržišta rada i bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. To vrijedi za državljanina treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem ima vlasnički udio od najmanje 51 %, a tko taj udio ima, tu dozvolu i mora regulirati; za isti ili drugi obrt ili društvo ne može dobiti dozvolu na temelju mišljenja Zavoda. Uvjeti su tri i provjeravaju se zajedno:

• +

  Ulaganje od najmanje 26.544,56 € u osnivanje obrta ili društva

• +

  Najmanje tri hrvatska državljana zaposlena na neodređeno i puno radno vrijeme, s bruto plaćom najmanje u visini prosječne bruto plaće u Hrvatskoj u protekloj godini

• +

  Vlastiti prihod: u društvu mjesečna bruto plaća od najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto plaće, a u vlastitom obrtu dohodak od samostalne djelatnosti od najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto plaće

Uz zahtjev idu opći uvjeti za privremeni boravak, valjana putna isprava, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje i dokaz o nekažnjavanju, te dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji. Ugovor o radu ne prilaže onaj tko se samozapošljava u vlastitom obrtu, a dokaze o registraciji obrta ili društva policija pribavlja po službenoj dužnosti. Zahtjev se za ovu kategoriju podnosi izravno policijskoj upravi ili postaji, u praksi e-poštom, sva dokumentacija u PDF-u i do 20 MB; ako nešto nedostaje, javit će vam se u roku od pet radnih dana. Pristojbe plaćate pri preuzimanju.

Dozvola vam ne treba ako u Hrvatskoj već imate dugotrajni ili stalni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu, autonomni boravak, privremeni boravak zbog humanitarnih razloga, boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom ili osobom na dugotrajnom odnosno stalnom boravku, ili boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva. U tim slučajevima registrirate posao i počinjete raditi bez odlaska po dozvolu.

Obrt: uvjeti su isti za sve

Zakon o obrtu traži samo dvoje: da vam pravomoćnom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti i da imate pravo korištenja prostora ako je za obrt potreban. Za vezani obrt dolazi i uvjet stručne osposobljenosti, srednjeg strukovnog obrazovanja ili majstorskog ispita, koji možete zadovoljiti i zapošljavanjem stručnog poslovođe. Državljanstvo se u tim uvjetima ne spominje, pa Hrvatska obrtnička komora cijelu stvar sažima jednom rečenicom: strani državljani mogu u Hrvatskoj obavljati obrt pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.

Dvije stvari ipak su specifične za strance. Prva je sjedište: ako za djelatnost nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište ili boravište, pa bez prijavljene adrese u Hrvatskoj upis ne prolazi. Druga je diploma: inozemnu stručnu kvalifikaciju o stečenom majstorskom zvanju priznaje ministarstvo nadležno za obrt, uz izvornik ili ovjerenu presliku isprave, ovjereni prijevod, program i plan položenih ispita i životopis. Pristojba je 39,82 €, odnosno 19,91 € za priznavanje pojedinih dijelova kvalifikacije, i jedina je naplata u samom postupku upisa obrta.

Koju šifru upisati i je li obrt slobodni ili vezani provjerite u pretraživaču NKD šifri prije nego što sjednete za obrazac.

d.o.o. i j.d.o.o.: kapital, javni bilježnik i direktor stranac

Najniži temeljni kapital d.o.o.-a je 2.500 €, a j.d.o.o.-a 1 €, s najnižim nominalnim iznosom poslovnog udjela od 10 €, odnosno 1 € kod j.d.o.o.-a. Prije upisa u sudski registar svaki osnivač u novcu uplaćuje najmanje četvrtinu preuzetog udjela, a kod j.d.o.o.-a udjeli se uplaćuju samo u novcu i u cijelosti prije prijave za upis. Uplata ide na račun društva kod kreditne institucije u Hrvatskoj ili u polog na poseban račun javnog bilježnika. Ovo su iznosi iz Zakona o trgovačkim društvima i nemaju veze s iznosom od 26.544,56 € iz prethodnog odjeljka: taj iznos policija provjerava kao uloženo, a ne kao upisani temeljni kapital.

Društveni ugovor ili izjava o osnivanju sklapaju se kao javnobilježnički akt ili privatna isprava koju potvrdi javni bilježnik, a kod j.d.o.o.-a na obrascu zapisnika koji sastavlja javni bilježnik. U ispravi se za osnivača navode ime, prezime, prebivalište i OIB, odnosno odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi. Društvo može osnovati i jedan osnivač, pa hrvatski suosnivač nije potreban. Ako osnivač ne zna hrvatski, javni bilježnik mora pozvati stalnog sudskog tumača i to zabilježiti u aktu, osim kad sam govori jezik sudionika.

Direktor može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba; zapreke koje zakon nabraja su kaznene i prekršajne, a uvjeta državljanstva ili prebivališta nema. Ako su u sudski registar kao osobe ovlaštene za vođenje i zastupanje upisani samo državljani trećih zemalja, barem jedan od njih dužan je u roku od 30 dana od upisa ili od promjene tih osoba podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad za ključno osoblje. Do izvršnosti odluke o tom zahtjevu smije obavljati poslove direktora, računajući od dana predaje urednog zahtjeva, pod uvjetom da se u Hrvatskoj nalazi zakonito. Ako je uz stranca upisan i direktor koji je hrvatski državljanin ili državljanin EGP-a, ta obveza ne nastaje.

Koji put registracije vam je otvoren

Ovdje se najviše gubi vremena, jer se sva tri elektronička puta zovu slično, a otvorena su različitim ljudima:

• +

  START, elektroničko osnivanje d.o.o.-a, j.d.o.o.-a i obrta na jednom mjestu i bez javnog bilježnika: samo za hrvatske državljane s aktivnim prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj

• +

  e-Sudski registar, elektroničko osnivanje d.o.o.-a i j.d.o.o.-a: za hrvatske državljane i državljane EU i EGP-a, ostali koraci registracije obavljaju se odvojeno

• +

  Fizički put, javni bilježnik pa trgovački sud: za hrvatske, EU i EGP te strane državljane, dakle jedini put otvoren državljaninu treće zemlje

• +

  e-Obrt: traži prihvaćenu vjerodajnicu, a ona traži OIB; bez prijavljenog prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj zahtjev ide osobno u upravni odjel županije

Nakon upisa slijede isti koraci kao za svakoga: obavijest Državnog zavoda za statistiku o razvrstavanju po NKD-u, poslovni račun u banci, prijave u HZMO i HZZO te prijava u registar poreznih obveznika u Poreznoj upravi.

Digitalni nomad nije put do hrvatskog obrta

Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj i ne obavlja poslove ni pruža usluge poslodavcima na području Hrvatske. Taj privremeni boravak odobrava se na najviše 18 mjeseci, a ako je odobren na kraće, produljuje se jednom za još najviše šest mjeseci. Novi zahtjev može se podnijeti tek nakon šest mjeseci od isteka prethodnog.

Uvjeti su dokaz o svrsi, zdravstveno osiguranje koje pokriva Hrvatsku za cijelo vrijeme boravka, dokaz o nekažnjavanju i sredstva za uzdržavanje: najmanje 3.622,50 € mjesečno, odnosno 43.470,00 € na računu za 12 mjeseci ili 65.205,00 € za 18 mjeseci. Zahtjev se podnosi online, a dokumentacija na hrvatskom ili engleskom, uz prijevod ovlaštenog prevoditelja.

Porezna strana je povoljna: porez na dohodak ne plaća se na primitke ostvarene po osnovi rada za poslodavca koji nije registriran u Hrvatskoj, na temelju stečenog statusa digitalnog nomada. Zato taj status i nije put do hrvatskog obrta. Čim želite izdavati račune iz hrvatskog obrta ili društva ili raditi za poslodavce u Hrvatskoj, to je pogrešna dozvola i vraćate se na dozvolu za boravak i rad.

Porezni rezident ili nerezident

Rezident je fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a nerezident onaj tko nema ni jedno ni drugo, a ostvaruje dohodak koji se ovdje oporezuje. Opći porezni zakon obje veličine mjeri istim brojem: prebivalište je ondje gdje najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine imate stan u vlasništvu ili posjedu, pri čemu boravak u stanu nije obvezan, a uobičajeno boravište je stalan ili vremenski povezan boravak od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine.

Razlika nije akademska: rezident u Hrvatskoj prijavljuje i inozemni dohodak, nerezident samo ono što je ovdje ostvario. Ako ste rezident dviju država, prednost ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; popis država s kojima Hrvatska ima takav ugovor objavljen je na stranicama Porezne uprave. Prije prve prijave provjerite gdje ste rezident, jer o tome ovisi i koji obrazac predajete.

Osobe pod privremenom zaštitom

Raseljene osobe iz Ukrajine koje u Hrvatskoj imaju privremenu zaštitu mogu raditi bez dozvole za boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada, a iskaznica stranca pod privremenom zaštitom smatra se dozvolom boravka. Odlukom Vlade privremena zaštita produljena je do 4. ožujka 2027.

Za registraciju obrta ostaje ono što vrijedi za svakoga: OIB i, kad za djelatnost nije potreban prostor, prijavljeno prebivalište ili boravište u Hrvatskoj, jer sjedište obrta ide za njima. Kako nadležni upravni odjel gleda na upis obrta po toj osnovi provjerite prije predaje zahtjeva, jer se praksa razlikuje od županije do županije.

Što ne trebate

Šest stvari koje se u razgovorima stalno pojavljuju, a nisu propisane:

• +

  Dozvolu za samu registraciju. Radom se ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju društva ili obrta, pa obrt smijete upisati prije nego što uopće predate zahtjev za dozvolu

• +

  Dozvolu za boravak i rad ako ste državljanin EU, EGP-a ili Švicarske, ili član obitelji takve osobe. Vama slijedi prijava boravka, ne dozvola

• +

  Test tržišta rada i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ako se samozapošljavate u obrtu ili društvu s udjelom od najmanje 51 %. Zahtjev ide izravno policijskoj upravi

• +

  Hrvatsko državljanstvo za osnivanje d.o.o.-a. Fizički put osnivanja izričito je otvoren hrvatskim, EU i EGP te stranim državljanima, a osnivač strana osoba u ispravi se navodi s odgovarajućim podacima

• +

  Hrvatskog partnera ni hrvatskog direktora. Društvo može osnovati jedan osnivač, a članom uprave može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba

• +

  Više od 1 € temeljnog kapitala ako osnivate j.d.o.o., s time da se kod j.d.o.o.-a udjeli uplaćuju u cijelosti prije prijave za upis. Kod d.o.o.-a je najniži iznos 2.500 €

Iz prakse

Tri stvari ponavljaju se kod stranih klijenata. Prva je redoslijed: čeka se dozvola pa se tek onda ide u registraciju, iako zakon izričito kaže da registracija nije rad. Ispravno je obrnuto, upis obrta bez početka rada, pa dozvola, pa prijava početka. Druga je datum početka rada upisan prije nego što je dozvola stigla: doprinosi teku, računa nema, a policiji to ništa ne ubrzava.

Treća su očekivanja. Ljudi iz trećih zemalja dolaze s idejom malog paušalnog obrta, a uvjeti za dozvolu traže ulaganje i tri zaposlena hrvatska državljana. Za mnoge je zato realniji put zaposlenje kod hrvatskog poslodavca ili boravak po drugoj osnovi koja sama daje pravo na rad, pa tek onda vlastiti posao. To je razgovor koji je bolje obaviti prije nego što se plate prijevodi i ovjere.

Ako otvarate obrt ili tvrtku u Virovitici ili okolici, prođemo s vama redoslijed za vašu situaciju: OIB, boravak, izbor oblika, registracija i prijave u Poreznu, HZMO i HZZO. Prve konzultacije su besplatne.