Obrt uz zaposlenje ili mirovinu: što plaćate i što gubite

Kada je obrt druga djelatnost

Zakon o doprinosima obrt zove djelatnošću obrta samo kad je obrt vaše osnovno zanimanje i kad ste po toj osnovi obvezno osigurani. Otvorite li obrt dok ste već osigurani po radnom odnosu ili po nekoj drugoj osnovi obveznog osiguranja, isti taj obrt zakon zove drugom djelatnošću. Razlika nije formalna: mijenja osnovicu, stopu, iznos i rok plaćanja. Vrijedi bez obzira na to radite li puno ili nepuno radno vrijeme, jer se veže uz osiguranje, a ne uz broj sati.

Obrtniku kojem je obrt jedini posao doprinosi teku na mjesečnu osnovicu od 797,20 €, svaki mjesec i bez obzira na promet. Obrtniku koji obrt vodi kao drugu djelatnost teku jednom, na godišnju osnovicu, po rješenju Porezne uprave. Sve ostalo je jednako za oba: fiskalizacija, Knjiga prometa, PO-SD i eRačuni.

Druga djelatnost nije osnova osiguranja nego samo osnova obveze doprinosa, pa se ni staž ne upisuje po prijavi nego po uplati: godišnja osnovica dijeli se s prosječnom plaćom te godine i toliko se mjeseci priznaje. Po svim osnovama zajedno u jednoj kalendarskoj godini staje najviše dvanaest mjeseci, pa onome tko radi puno radno vrijeme obrt staž ne povećava.

Obrt uz radni odnos: doprinosi jednom godišnje

Kod paušalnog obrta godišnja osnovica je paušalni dohodak vašeg razreda, isti iznos od kojeg se računa i paušalni porez. Ukupna stopa je 17,5 %: 7,5 % za prvi mirovinski stup, 2,5 % za drugi i 7,5 % za zdravstveno. Tko nije u drugom stupu plaća 10 % za mirovinsko i 7,5 % za zdravstveno, dakle opet 17,5 %.

• +

  do 11.300 € primitaka: osnovica 1.695 €, doprinosi 296,64 € za cijelu godinu

• +

  11.300,01 do 15.300 €: osnovica 2.295 €, doprinosi 401,64 €

• +

  15.300,01 do 19.900 €: osnovica 2.985 €, doprinosi 522,39 €

• +

  19.900,01 do 30.600 €: osnovica 4.590 €, doprinosi 803,25 €

• +

  30.600,01 do 40.000 €: osnovica 6.000 €, doprinosi 1.050 €

• +

  40.000,01 do 50.000 €: osnovica 7.500 €, doprinosi 1.312,50 €

• +

  50.000,01 do 60.000 €: osnovica 9.000 €, doprinosi 1.575 €

Za usporedbu, isti obrt bez zaposlenja plaća 290,98 € mjesečno, odnosno 3.491,76 € godišnje. Obvezu utvrđuje Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti, bez ispitnog postupka, a iznos iz rješenja konačna je obveza za tu godinu i plaća se u roku od 15 dana od uručenja rješenja.

Paušalni porez ostaje isti kao svakom paušalcu: 12 % na paušalni dohodak, tromjesečno, uz PO-SD do 15. siječnja. Iznose po razredima pokazuje kalkulator paušalnog obrta, a cijeli režim opisan je u vodiču o paušalnom obrtu.

Obrt na dohodak uz radni odnos

Ako ne idete u paušal nego vodite poslovne knjige, godišnja osnovica je dohodak, razlika između poslovnih primitaka i izdataka prije umanjenja za preneseni gubitak. Stope su iste, ukupno 17,5 %, ali osnovica raste s dohotkom, uz gornju granicu od 15.545,40 € za godinu. Godina bez dohotka je i godina bez doprinosa po toj osnovi.

Rok je drugačiji. Obveza dospijeva zadnjeg dana roka za godišnju prijavu poreza na dohodak, dakle krajem veljače, a taj obrt u DOH ulazi zajedno s plaćom. Kada se vođenje knjiga isplati više od paušala, razrađeno je u vodiču o obrtu na dohodak.

Umirovljenik koji otvori obrt

Ovdje se najviše griješi. Obrt upisan u Obrtni registar za umirovljenika je osnova obveznog osiguranja: HZMO ga vodi kao osiguranika i isplatu mirovine obustavlja. Isto vrijedi za trgovca pojedinca i za slobodna zanimanja. Priča da umirovljenik može otvoriti paušalni obrt i zadržati mirovinu odnosi se na domaću radinost i sporedno zanimanje, ne na obrt.

• +

  Invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti: isplata se obustavlja čim počnete obavljati djelatnost, bez iznimke po dobi

• +

  Invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti: isplata se ne obustavlja, ali se određuje nova, niža svota za vrijeme obavljanja djelatnosti

• +

  Obiteljska mirovina koju koristi dijete: na nju se ne odnosi ni oslobođenje od doprinosa za drugu djelatnost

• +

  Zaposlenje do polovice punog radnog vremena, dakle do 20 sati tjedno, i dalje ne dira mirovinu; ograničenja iz ovog odjeljka odnose se na obrt, ne na skraćeno radno vrijeme

Od 1. siječnja 2026. postoji jedna iznimka. Korisniku starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne ili obiteljske mirovine koji nakon navršenih 65 godina počne obavljati djelatnost isplata se ne obustavlja, ali se mirovina računa s mirovinskim faktorom 0,5, pa dobiva polovicu. Ispod te dobi mirovina staje.

Domaća radinost i sporedno zanimanje

Umirovljeniku koji želi legalno zaraditi sa strane i zadržati cijelu mirovinu ovo je jedini put koji isplatu ne ruši. Domaća radinost je izrada proizvoda kod kuće osobnim radom, a sporedno zanimanje uslužna djelatnost kod kuće ili kod naručitelja usluge. Ni jedno se ne upisuje u Obrtni registar: radi se na temelju odobrenja upravnog odjela županije ili Grada Zagreba prema mjestu prebivališta.

• +

  Ukupni bruto primici u godini ne smiju prijeći deset prosječnih bruto plaća; za 2026. to je 19.930 €. Prijeđete li granicu, od 1. siječnja iduće godine morate prestati i do 15. siječnja podnijeti zahtjev za prestanak

• +

  Ne može ih obavljati onaj tko već ima registrirani obrt ili slobodno zanimanje

• +

  Za djelatnost s popisa vezanih obrta traži se ista kvalifikacija kao i za obrt: stručna osposobljenost, strukovna škola ili majstorski ispit. Provjerite u pretraživaču NKD šifri

• +

  Umirovljenik koji porez plaća u paušalnom iznosu i zadrži status umirovljenika nije obveznik doprinosa po toj osnovi; ta iznimka ne vrijedi za dijete koje koristi obiteljsku mirovinu

Student koji otvori obrt

Studij se otvaranjem obrta ne gubi, ali studentski ugovor da. Zakon o obavljanju studentskih poslova studentom smatra samo osobu koja nema zasnovan radni odnos i ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva. Radni status posrednik provjerava uvidom u podatke HZMO-a, pa se ugovor jednostavno više ne može sklopiti.

Doprinosi su druga stavka. Redoviti student stariji od 18 godina zdravstveno je osiguran po osnovi studija samo dok osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi, a obrt je upravo takva osnova, jer se obrtnik osigurava po obrtu kad nije osiguran po osnovi rada. Studentu bez posla obrt zato postaje osnova osiguranja, s mjesečnom osnovicom od 797,20 € i 290,98 € doprinosa mjesečno, isto kao svakom obrtniku kojem je obrt jedini posao. Sniženi režim druge djelatnosti vrijedi samo onima koji su već osigurani po radnom odnosu.

Poslodavac i zabrana natjecanja

Obrt uz radni odnos ne traži dopuštenje poslodavca i ne prijavljuje mu se. Jedina granica u Zakonu o radu je zakonska zabrana natjecanja: radnik bez odobrenja poslodavca ne smije, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju poslodavac obavlja. Obrt u nekoj drugoj djelatnosti ta odredba uopće ne dodiruje.

Radite li u istoj djelatnosti, odobrenje tražite pisano i prije prvog posla. Ako je poslodavac već pri zapošljavanju znao da se bavite tim poslovima i nije tražio da prestanete, smatra se da vam je odobrenje dao, ali ga može i opozvati uz otkazni rok. Kršenje zabrane daje mu pravo tražiti naknadu štete ili zaradu iz posla, u roku od tri mjeseca od saznanja i najviše pet godina od sklapanja posla.

Što ne trebate

Popis stvari koje ljudi u ovoj situaciji misle da moraju riješiti, a ne moraju:

• +

  Novu prijavu u HZMO i HZZO. Obrt uz radni odnos nije nova osnova osiguranja, osigurani ste i dalje po radnom odnosu, a zdravstveni doprinos od 7,5 % plaćate kroz istu godišnju obvezu. Ostaje samo prijava u registar poreznih obveznika, obrazac RPO, u roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti

• +

  Mjesečne uplate doprinosa za obrt. Obveza za drugu djelatnost je godišnja i dospijeva 15 dana od uručenja rješenja. Doprinosi na vašu plaću teku i dalje, svaki mjesec, i s obrtom nemaju veze

• +

  Godišnju prijavu koja spaja plaću i paušal. Paušalno utvrđen dohodak zakon smatra konačnim i za njega se godišnja porezna prijava ne podnosi, pa se paušal i plaća nikad ne zbrajaju u jednu poreznu osnovicu

• +

  Suglasnost poslodavca, osim ako obrt radi ono što radi i on. Zabrana natjecanja veže se uz djelatnost poslodavca, a ne uz činjenicu da imate obrt

• +

  Odjavu mirovine nakon 65. godine. Korisniku starosne, prijevremene starosne ili obiteljske mirovine koji nakon 65. rođendana pokrene djelatnost isplata se ne obustavlja, nego se mirovina isplaćuje u polovici

Iz prakse

Dva razgovora se ponavljaju. Prvi je zaposleni koji misli da mu obrt donosi 291 € mjesečnog troška i odustane prije nego što je počeo; kad vidi da je u prvom razredu riječ o 296,64 € za cijelu godinu, računica se preokrene. Drugi je umirovljenik koji već drži ispunjen zahtjev za obrt, uvjeren da mirovina ostaje; s njim se vraćamo na domaću radinost ili sporedno zanimanje, ako se posao u njih uklapa i ako primici ostaju ispod granice.

Ako u Virovitici ili okolici razmišljate o obrtu uz posao ili uz mirovinu, prođemo brojke za vaš slučaj prije nego što bilo što potpišete. Prve konzultacije su besplatne.