Kako otvoriti IT tvrtku ili raditi kao freelancer

Koju šifru upisati i treba li ispit

Zakon o obrtu dijeli djelatnosti na slobodne, vezane i povlaštene, a koja je koja propisuje Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima. Od poslova kojima se freelanceri bave na popisu vezanih obrta nalaze se fotografija i dio zanatskih rukotvorina; programiranje, dizajn, marketing, prevođenje, savjetovanje i poduka su slobodni obrti, bez ispita i bez propisane stručne spreme. Šifru i vrstu obrta za svaku djelatnost provjerite u pretraživaču NKD šifri.

Fotografske djelatnosti (74.20) vezane su uz zanimanje fotograf i kvalifikaciju iz trogodišnje strukovne škole, odnosno uz fotografskog dizajnera s četverogodišnjom; majstorski ispit Pravilnik navodi kao daljnju, ne kao obveznu kvalifikaciju. Isti uvjet stoji uz 58.19, ali to je izdavanje fotografija, razglednica i plakata, zasebna izdavačka djelatnost, a ne alternativna šifra za fotografa. Tko uvjet ne ispunjava, obrt ipak može voditi ako na tim poslovima zaposli radnika s kvalifikacijom, a vrijedi i odgovarajuće visoko obrazovanje.

Instrukcije i poduka idu pod 85.59 i slobodni su obrt, ali imaju dvije posebnosti. Prva: nastava koju privatno održavaju nastavnici, a obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, oslobođena je PDV-a. Druga: formalno obrazovanje odraslih, ono koje završava javnom ispravom, provodi se u ustanovi upisanoj za tu djelatnost, pa tečaj koji izdaje priznatu kvalifikaciju nije stvar obrta.

Paušalni obrt je zadana opcija

Paušalno se oporezuje obrtnik koji nije obveznik PDV-a i koji u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a, danas 60.000 €. Za uslužnu djelatnost bez zaliha i bez skupe opreme to je gotovo uvijek najjeftinija varijanta, jer se stvarni izdaci u paušalu ionako ne priznaju. Razrede, porez i doprinose pokazuje kalkulator paušalnog poreza, a pojedinosti vodič o paušalnom obrtu.

Paušal se bira na obrascu RPO u roku od 8 dana od početka rada; tko ga ne označi, vodi se kao obrt na dohodak s poslovnim knjigama. Ako obrt otvarate uz posao ili mirovinu, zakon ga vodi kao drugu djelatnost: doprinose ne plaćate mjesečno, nego ih Porezna uprava utvrđuje rješenjem jednom godišnje, prema paušalnom dohotku i po nižim stopama, o čemu pišemo u vodiču o radu uz zaposlenje ili mirovinu.

Dva limita od 60.000 eura koja nisu ista

Limit za paušal i prag za ulazak u sustav PDV-a oba iznose 60.000 €, ali se ne računaju jednako. U paušalni limit ulazi ukupni godišnji primitak od djelatnosti, bez obzira na to je li klijent iz Virovitice, Berlina ili San Francisca. U prag za PDV ulazi samo godišnji promet u tuzemstvu, a usluge koje se po pravilima o mjestu obavljanja oporezuju u sjedištu inozemnog naručitelja u njega ne ulaze.

Zato programer koji u godini naplati 55.000 € klijentu iz Njemačke i 8.000 € domaćoj tvrtki ostaje izvan sustava PDV-a, ali gubi pravo na paušal, jer je ukupno naplatio 63.000 €. To je najčešća zabuna kod ljudi koji rade za inozemstvo.

Klijenti iz inozemstva: PDV ID i prijenos porezne obveze

Usluga obavljena poreznom obvezniku oporezuje se u mjestu njegova sjedišta. Za klijenta iz druge države članice to znači da PDV obračunava i plaća on, a vi na računu navodite „prijenos porezne obveze” ili engleski izraz „reverse charge” i umjesto OIB-a iskazujete PDV identifikacijski broj. Oslobođenje malog poreznog obveznika na to ne utječe:

• +

  Klijent iz EU: PDV ID broj tražite obrascem P-PDV prije prve takve usluge. Broj je vaš OIB s predznakom HR i ne upisuje vas u sustav PDV-a. Uz njega idu Obrazac ZP za obavljene usluge i Obrazac PDV za razdoblje u kojem je usluga obavljena. Valjanost klijentova broja provjerite prije izdavanja računa

• +

  Klijent izvan EU: PDV ID broj nije potreban, hrvatskog PDV-a nema, a obavljenu uslugu iskazujete samo u Obrascu PDV

• +

  Usluge koje kupujete iz inozemstva, od oglašavanja i hostinga do provizije platforme: PDV na njih obračunavate i plaćate sami. Za dobavljača iz EU to iskazujete u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S, za dobavljača iz treće zemlje samo u Obrascu PDV. Za primljene usluge iz EU također vam treba PDV ID broj

Boravak digitalnog nomada nije rješenje za ovo. Zakon o strancima njime pokriva državljanina treće zemlje koji preko komunikacijske tehnologije radi za tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj i koji ne pruža usluge poslodavcima u Hrvatskoj, dakle upravo suprotno od onoga što traži netko tko želi hrvatske klijente.

Računi: fiskalizacija i eRačun

Fiskalizacija računa odnosi se na promet u krajnjoj potrošnji, dakle na račune koje izdajete građanima, i to neovisno o načinu naplate: gotovinom, karticom i, od 1. siječnja 2026., transakcijskim računom. Tko naplaćuje instrukcije, fotografiranje ili rukotvorine privatnim osobama, fiskalizira i kad novac stigne na račun. Tko izdaje račune samo tvrtkama i obrtima, u krajnjoj potrošnji nema prometa i fiskalizaciju računa ne provodi. Pravila numeriranja i popis poslovnih prostora svaki obveznik propisuje internim aktom; predložak je u alatu za interni akt o fiskalizaciji.

Za domaće poslovne klijente vrijedi eRačun. Primati ga i fiskalizirati morate od 1. siječnja 2026., a izdavati ga izvan sustava PDV-a od 1. siječnja 2027. Provjerite morate li slati eRačune i od kada, a besplatnu aplikaciju Porezne uprave opisuje vodič o MIKROeRAČUNU. Račun inozemnom klijentu nije tuzemna transakcija i ne ide kroz eRačun.

Rukotvorine: obrt ili domaća radinost

Za rukotvorine šifra ovisi o proizvodu. Svijeće, umjetno cvijeće, vijenci, kišobrani i slični proizvodi ulaze u 32.99, ostalu prerađivačku industriju, koja je slobodni obrt; vezane su unutar nje samo dvije potkategorije, izrada žigova i gravura te cvjećarsko aranžerske usluge, obje uz ispit o stručnoj osposobljenosti. Drugi proizvodi imaju svoje šifre i svoja pravila: proizvodnja nakita (32.12) vezani je obrt uz majstorski ispit za zlatara, kao i proizvodnja namještaja (31.00) uz majstorski ispit za stolara. Zato šifru prije prijave provjerite u pretraživaču NKD šifri.

Uz obrt postoji i domaća radinost: izrada proizvoda koju fizička osoba obavlja kod kuće osobnim radom, na temelju odobrenja nadležnog upravnog tijela županije. Uslužna inačica zove se sporedno zanimanje i obuhvaća usluge kod kuće ili kod naručitelja. Ukupni bruto primici ne smiju prijeći deset prosječnih bruto mjesečnih plaća iz razdoblja od siječnja do kolovoza prethodne godine, što za 2026. znači 19.930 €. Tko limit prijeđe, od 1. siječnja iduće godine mora prestati i do 15. siječnja podnijeti pisani zahtjev za prestanak. Domaću radinost ne može obavljati onaj tko već ima registrirani obrt ili slobodno zanimanje s poslovnim knjigama i u sustavu je PDV-a. Odobrenje se plaća prema odluci ministra 100 kuna, što je po fiksnom tečaju konverzije 13,27 €.

Obrt, ugovor o djelu ili društvo

Obrt je po zakonu samostalno i trajno obavljanje djelatnosti. Za jedan logotip ili jedan prijevod godišnje nema ga smisla otvarati: takva se isplata oporezuje kao drugi dohodak, po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru, a porez i doprinose obračunava isplatitelj. Autorskoj naknadi priznaje se 30 % paušalnih izdataka. Iznos provjerite u kalkulatoru ugovora o djelu, predložak je u ugovoru o djelu. Tko drugi dohodak ostvaruje po osnovi djelatnosti može i sam zatražiti upis u registar poreznih obveznika i dohodak utvrđivati kao od samostalne djelatnosti.

Između obrta i društva ljudi u ovim djelatnostima gotovo uvijek biraju obrt: nema temeljnog kapitala ni javnog bilježnika, a paušal je najjeftiniji porezni režim koji postoji. Društvo ima smisla kad je zarada trajno iznad paušalnog limita, kad poslujete s partnerom ili kad želite ograničiti odgovornost, jer obrtnik za obveze odgovara cijelom svojom imovinom. Brojke usporedite u alatu paušalni obrt ili d.o.o., razlike su u vodiču o d.o.o.-u, j.d.o.o.-u i obrtu, sam upis u vodiču kako otvoriti obrt online, a izbor djelatnosti pri registraciji u vodiču o registraciji obrta i d.o.o..

Što ne trebate

Popis stvari koje nam ljudi u ovim djelatnostima najčešće spomenu kao prepreku, a koje zakon ne traži:

• +

  Poslovni prostor. Kad za obavljanje obrta prostor nije potreban, sjedište obrta je mjesto u kojem imate prebivalište ili boravište, a dokaz o pravu korištenja prilažete samo ako prostor zaista treba. Tvrtku obrta ipak morate istaknuti na mjestu na kojem se obrt obavlja

• +

  Ispit i stručnu spremu, osim za fotografiju i dio zanatskih rukotvorina. Programiranje, dizajn, marketing, prevođenje, savjetovanje i poduka nisu na popisu vezanih obrta, pa ne traže ni ispit o stručnoj osposobljenosti ni majstorski ispit

• +

  Upis u sustav PDV-a dok je promet u tuzemstvu ispod 60.000 €. PDV ID broj koji uzimate zbog klijenata iz EU to oslobođenje ne mijenja

• +

  Fiskalizaciju računa ako nemate prometa u krajnjoj potrošnji, dakle ako izdajete račune samo tvrtkama i obrtima. Obrnuto ne vrijedi: račun izdan građaninu fiskalizira se i kad je plaćen na transakcijski račun

• +

  Društvo zbog inozemnih klijenata. Zakon o PDV-u i uputa Porezne uprave izrijekom uređuju kako mali porezni obveznik obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih država članica i iz trećih zemalja, pa je za to dovoljan obrt s PDV ID brojem

• +

  Prijavu na mirovinsko po osnovi obrta ako ste već osigurani po drugoj osnovi. Obrt uz radni odnos vodi se kao druga djelatnost i po njemu niste osiguranik, ali doprinosi ne izostaju: utvrđuju se rješenjem jednom godišnje, po stopi od 10 % za mirovinsko i 7,5 % za zdravstveno

Iz prakse

Dvije stvari kod ovih klijenata redovito dolaze prekasno. Prva je PDV ID broj: račun njemačkoj ili nizozemskoj tvrtki već je izdan, bez broja i bez napomene o prijenosu porezne obveze, pa se ispravlja unatrag, a Obrazac ZP predaje sa zakašnjenjem. Druga je zbrajanje: promet iz inozemstva ne ulazi u prag za PDV, ali ulazi u paušalni limit, i tek u prosincu se vidi da je godina prešla 60.000 €.

Ako u Virovitici ili okolici otvarate obrt za IT, dizajn, marketing, prevođenje, fotografiju, instrukcije ili rukotvorine, prođemo s vama šifre, izbor paušala i papire za rad s inozemstvom. Prve konzultacije su besplatne.