Kazne za Fiskalizaciju 2.0: tablica po prekršaju, članku i iznosu

Tri razreda kazni

Zakon o fiskalizaciji vrijedi od 1. rujna 2025., a odredbe o eRačunima od 1. siječnja 2026. Isti zakon pokriva fiskalizaciju računa prema građanima, koja je od 2026. obvezna za sve načine plaćanja, i razmjenu eRačuna između poslovnih subjekata. Kazne su zato u istim člancima, podijeljene u tri razreda:

• +

  Najteži prekršaji (članak 71.): pravna osoba od 3.980 do 66.360 €, odgovorna osoba od 660 do 6.630 €, obrtnik od 3.980 do 39.810 €

• +

  Teži prekršaji (članak 72.): pravna osoba od 2.650 do 66.360 €, odgovorna osoba od 390 do 6.630 €, obrtnik od 1.320 do 39.810 €. Za ponovljeni prekršaj rasponi rastu na 3.500 do 80.000 €, 500 do 8.000 € i 2.000 do 45.000 €

• +

  Lakši prekršaji (članak 73.): pravna osoba od 1.320 do 26.540 €, odgovorna osoba od 260 do 2.650 €, obrtnik od 660 do 13.270 €. Za ponovljeni prekršaj 2.500 do 35.000 €, 500 do 4.000 € i 1.000 do 20.000 €

Pod obrtnikom zakon misli na fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, dakle i na paušalni obrt i slobodna zanimanja. Kod pravne osobe kazna ide i društvu i odgovornoj osobi u njemu, obično direktoru. Kod obrta nema odvojene kazne za odgovornu osobu: obrtnik odgovara sam.

Kod lakših prekršaja stavak 3. članka 73. obrtnika navodi samo za točke 1. do 5. i 7. do 14. Za točku 6. (proizvođač softvera nije prijavljen) i za točke 15. do 24., što su plaćanje gotovinom iznad 700 € drugom obvezniku i sve lakše obveze oko eRačuna, zakon kaznu propisuje samo pravnoj i odgovornoj osobi. U tablici je to označeno.

Što još može uz kaznu

Nadzor nad fiskalizacijom računa obavljaju Porezna uprava i Carinska uprava, nad eRačunima samo Porezna uprava. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi prekršajno tijelo Porezne odnosno Carinske uprave, ne sud. Ako se u nadzoru utvrdi da obveznik ne dostavlja elemente računa u Sustav za fiskalizaciju ili ne fiskalizira prodaju na samoposlužnim uređajima, rješenjem mu se može privremeno zabraniti rad pečaćenjem prostora, dok ne otkloni razlog, a najdulje osam dana.

Kupac koji nakon izlaska iz poslovnog prostora nema račun ili ga ne pokaže na zahtjev službenika plaća od 30 do 260 €.

Mora li inspektor prvo upozoriti

Najčešće pitanje koje čujemo. Evo što propisi kažu, bez tumačenja:

• +

  Zakon o fiskalizaciji nema odredbu o upozorenju prije kazne. Kazne u člancima 71. do 73. pišu se s »kaznit će se«, bez stupnjevanja po prvom ili drugom prekršaju osim viših raspona za ponovljeni prekršaj

• +

  Prekršajni zakon u članku 109.b stavku 2. daje tijelu koje goni prekršaj mogućnost da ne pokrene postupak iako sumnja da je prekršaj počinjen, ako počinitelj isti prekršaj nije ranije činio i preuzme obvezu da u roku otkloni posljedicu (do 15 dana), naknadi štetu ili plati propisane obveze (do tri mjeseca). Riječ u zakonu je »može«, ne »mora«. To je načelo oportuniteta na koje se Porezna uprava poziva

• +

  Opomena kao mjera upozorenja iz članka 43. Prekršajnog zakona može se primijeniti samo za prekršaje kod kojih je jedina propisana kazna novčana do 663,61 €. Nijedna kazna obvezniku iz Zakona o fiskalizaciji ne stane u tu granicu

• +

  Pisano ili usmeno upozorenje umjesto kazne iz članka 245. stavka 8. Prekršajnog zakona može izreći samo policija, i to za prekršaje s kaznom do 300 €

• +

  Tijelo koje goni prekršaj i počinitelj mogu prema članku 109.e pregovarati o priznanju krivnje i sporazumjeti se o sankciji

Dakle: propis koji bi inspektora obvezivao na upozorenje ne postoji, a propis koji mu dopušta da odustane od postupka kod prvog prekršaja postoji i ovisi o njegovoj procjeni.

Prekršajni nalog i plaćanje dvije trećine

Tijelo državne uprave koje je prekršaj utvrdilo nadzorom ili iz vjerodostojne dokumentacije može kaznu izreći prekršajnim nalogom, bez rasprave. Za prekršaje s propisanom kaznom do 1.990,84 € za pravnu osobu, 1.327,23 € za obrtnika i 663,61 € za odgovornu osobu nalog je obvezan prije pokretanja postupka; obvezni nalog može izdati i kad je propisana viša kazna, ali tada za pojedinačni prekršaj ne smije utvrditi kaznu veću od tih iznosa.

Kazna izrečena prekršajnim nalogom smatra se u cijelosti plaćenom ako u roku iz naloga platite dvije trećine. Nalog vas na to mora upozoriti. Prigovor protiv naloga podnosi se u osam dana, a tko podnese prigovor gubi pravo na dvije trećine; plaćanje kazne prije ili poslije prigovora smatra se odustankom od prigovora.

Što je Porezna uprava objavila o kaznama u 2026.

Porezna uprava je 20. veljače 2026. u pregledu provedbe Fiskalizacije 2.0 pod naslovom »Moratorij na kazne« napisala, citiramo: »Porezna uprava od početka primjene Zakona o fiskalizaciji postupa edukativno te ne izriče kazne za nenamjerne i negrube pogreške poreznih obveznika koji postupaju u dobroj vjeri. Umjesto sankcija, porezni obveznici se pozivaju na ispravke, uz primjenu načela oportuniteta.« Za KPD oznake dodaje da se u početnom razdoblju greške nastale zbog pogrešnog tumačenja novih odredbi neće sankcionirati. Datum do kojeg to vrijedi nije naveden.

Ista uprava je 6. ožujka 2026. u odgovorima o fiskalizaciji eRačuna napisala da neizdavanje eRačuna, kad obveza postoji, predstavlja najteži prekršaj prema članku 71. i da su za njega propisane visoke kazne, te pozvala primatelje da dobavljača koji šalje PDF umjesto eRačuna prijave kroz obrazac »Pišite nam«. Objava od 6. studenoga 2025. razdoblje do 1. siječnja 2026. naziva prijelaznim razdobljem prilagodbe; za 2026. službeno prijelazno razdoblje s datumom nije objavljeno.

Sažeto: zakon kazne propisuje od 1. siječnja 2026., a Porezna uprava javno kaže da ih za dobronamjerne pogreške ne izriče. Za namjerno neizdavanje eRačuna i nefiskaliziranje prometa s građanima taj ustupak ne vrijedi.

Fiskalizacija 2.0 za paušalne obrtnike

Paušalni obrt je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, pa je obveznik fiskalizacije računa kao i svaki drugi obrt: kazne iz tablice za račune prema građanima, interni akt, poslovne prostore i blagajnički maksimum vrijede u cijelosti, u rasponu za obrtnika. Za eRačune je u 2026. primatelj: mora ih znati zaprimiti i fiskalizirati zaprimljene, a nezaprimanje je najteži prekršaj, od 3.980 do 39.810 €. Obveza izdavanja eRačuna za obveznike izvan sustava PDV-a počinje 1. siječnja 2027. Provjerite svoj status u alatu moram li slati eRačune.

Što provjeriti prije nadzora

Najviše redaka u tablici otpada na papire i postavke koje se srede u jedno popodne:

• +

  Interni akt o sljednosti brojeva računa, poslovnim prostorima i operaterima, koji se u nadzoru traži prvi: predložak je u alatu za interni akt o fiskalizaciji

• +

  Odluka o blagajničkom maksimumu i navika da gotovina iznad maksimuma ide na račun idući radni dan: odluka o blagajničkom maksimumu

• +

  Broj računa u tri dijela, bez praznina u nizu, jednako u programu za eRačune i na fiskaliziranom računu: brojevi računa za eRačune

• +

  Odbijeni i naplaćeni eRačuni prijavljeni do 20. u mjesecu za prethodni mjesec; ako to ne radi posrednik ili program, radi se ručno u FiskAplikaciji

Iz prakse

Četiri retka iz tablice su čisti papiri: interni akt, prijava poslovnog prostora s radnim vremenom, obavijest o računu na blagajni i gotovina iznad maksimuma koja nije otišla u banku. Prva tri su lakši prekršaji, ali svaki počinje od 660 € za obrtnika i 1.320 € za tvrtku, a četvrti je teži prekršaj s najmanje 1.320 € odnosno 2.650 €. Kod eRačuna najviše rupa ostavlja ovlaštenje u FiskAplikaciji: posrednik prima račune, a ovlaštenje za fiskalizaciju zaprimljenih nije dodijeljeno, pa mjesecima nitko ništa ne fiskalizira. Porezna je upravo takav slučaj opisala u odgovoru od 17. travnja 2026.

Ako vodite obrt ili tvrtku u Virovitici ili okolici, prođemo s vama popis iz ovog članka i FiskAplikaciju prije nego što to napravi inspektor. Prve konzultacije su besplatne.