Kako osnovati udrugu, korak po korak

Tko može osnovati udrugu

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača. Udruga je oblik dobrovoljnog udruživanja bez namjere stjecanja dobiti, ali to ne znači da ne smije zaraditi: načelo neprofitnosti govori da se udruga ne osniva radi dobiti, a gospodarsku djelatnost smije obavljati sukladno zakonu i statutu.

• +

  Osnivač može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna osoba. Uz ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika, danu prije osnivačke skupštine, osnivač može biti i osoba s navršenih 14 godina te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova

• +

  Barem jedan osnivač mora biti punoljetna, poslovno sposobna osoba, a osoba ovlaštena za zastupanje uvijek mora biti punoljetna i poslovno sposobna

• +

  Osnivač ne može biti osoba pravomoćno osuđena za financiranje terorizma ili pranje novca dok traju pravne posljedice osude, ni osoba pod međunarodnim mjerama ograničavanja raspolaganja imovinom. Za osobu ovlaštenu za zastupanje i likvidatora popis kaznenih djela je širi i obuhvaća i zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevaru, prouzročenje stečaja i povredu obveze vođenja poslovnih knjiga

• +

  Za udrugu koja je u izravnom doticaju s djecom vrijedi dodatna zapreka za osnivače i zastupnike osuđene za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta

Pravnu osobnost udruga stječe tek danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske. Upis je po zakonu dobrovoljan, ali na udruge koje nemaju svojstvo pravne osobe primjenjuju se propisi o ortaštvu, a upis u Registar neprofitnih organizacija, koji dolazi nakon upisa u registar udruga, uvjet je za sredstva iz javnih izvora.

Osnivačka skupština i statut

Na osnivačkoj skupštini donosi se odluka o osnivanju, usvaja statut, biraju tijela i osoba ili osobe ovlaštene za zastupanje te imenuje likvidator. Sve to ulazi u zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine, koji je prvi prilog zahtjevu za upis. Skupština je najviše tijelo udruge i kasnije usvaja plan rada i financijski plan, godišnje financijsko izvješće i odluke o statusnim promjenama.

Statut je temeljni opći akt i zakon točno propisuje što mora sadržavati:

• +

  nazivu i sjedištu, zastupanju, područjima djelovanja, ciljevima i djelatnostima kojima se ciljevi ostvaruju

• +

  gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih udruga obavlja

• +

  načinu osiguranja javnosti djelovanja, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanka članstva te načinu vođenja popisa članova

• +

  tijelima udruge, njihovu sastavu, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata

• +

  izboru i opozivu likvidatora udruge

• +

  imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom te postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge

• +

  prestanku postojanja udruge i načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge

Naziv mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i mora se jasno razlikovati od naziva udruge koja je već upisana u registar; zahtjev s nazivom koji se ne razlikuje bit će odbijen. Uz puni naziv udruga smije rabiti i skraćeni, koji sadrži karakteristični dio naziva. Riječ „Hrvatska”, nazivi jedinica lokalne samouprave i imena fizičkih osoba smiju biti u nazivu, ali ime osobe samo uz njezin pristanak, odnosno pristanak nasljednika.

Upis u registar udruga

Zahtjev za upis, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za zastupanje nadležnom upravnom tijelu županije ili Grada Zagreba prema sjedištu udruge. Prilažu se:

• +

  zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine i statut

• +

  popis osnivača te osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora

• +

  preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene za zastupanje

• +

  ovjerene izjave osnivača, osoba ovlaštenih za zastupanje i likvidatora o nepostojanju zapreka iz zakona

• +

  ovjerena suglasnost zakonskog zastupnika za osnivača mlađeg od 18 godina i ovjerena izjava o pristanku na ime u nazivu, kad se traže

• +

  suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela, kad je posebnim zakonom propisano kao uvjet za upis udruge

Obrasci se mogu popuniti elektronički na registri.uprava.hr, ali postupak time nije pokrenut: popunjeni zahtjev dobiva osmeroznamenkasti kod, ispisuje se, potpisuje i predaje nadležnom upravnom tijelu osobno ili poštom. Za razliku od e-Obrta, upis udruge nije postupak koji se dovrši online.

Rješenje o zahtjevu donosi se u roku od 30 dana od predaje urednog zahtjeva. Ako statut nije u skladu sa zakonom ili nedostaju prilozi, službena osoba zaključkom poziva na usklađenje u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Upis se izvršava po izvršnosti rješenja, uz rješenje stiže i ovjereni primjerak statuta, a OIB se pravnoj osobi dodjeljuje pri upisu osnivanja u nadležni registar, bez posebnog zahtjeva Poreznoj upravi.

Postupak nema upravnu pristojbu. Tarifa upravnih pristojbi propisuje pristojbu na podneske i na rješenja, ali uz napomenu da se ne plaća pred tijelima državne uprave i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave u obavljanju povjerenih poslova državne uprave, a upis u registar udruga je upravo takav povjereni posao.

Ako je u statutu propisano obavljanje gospodarske djelatnosti, upravno tijelo je dužno rješenje o upisu odmah dostaviti Poreznoj upravi. Kasnije promjene statuta, naziva, ciljeva, sjedišta, osoba ovlaštenih za zastupanje i likvidatora prijavljuju se u roku od 60 dana od donošenja odluke; zahtjev podnesen poslije toga roka odbacuje se, a udruga ne smije postupati po promjeni prije nego što je upisana.

Prijava u Registar neprofitnih organizacija

Registar neprofitnih organizacija vodi Ministarstvo financija i upis je obvezan. Prijava na Obrascu RNO dostavlja se najkasnije 60 dana od upisa u matični registar, dakle od upisa u registar udruga, i podnosi se samo jednom. Udruga dobiva RNO broj koji poslije upisuje na svaki financijski izvještaj. U prijavi se, uz naziv, OIB, adresu i šifru djelatnosti, navodi i broj računa udruge; šifru djelatnosti provjerite u pretraživaču NKD šifri.

Upis u Registar neprofitnih organizacija uvjet je za dobivanje sredstava iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne samouprave i drugih javnih izvora. Promjene podataka prijavljuju se na Obrascu RNO-P u roku od sedam radnih dana od upisa promjene u registar udruga, odnosno 30 radnih dana od nastanka promjene koja se u registar udruga ne upisuje.

Knjigovodstvo: prve tri godine dvojno

Ovdje je najčešća zabluda. Zakon dopušta jednostavno knjigovodstvo samo ako je vrijednost imovine na kraju svake od prethodne tri godine bila manja od 30.526,25 eura i ako je godišnji prihod u svakoj od te tri godine bio manji od istog iznosa. Nova udruga te tri godine nema, pa zakon izričito kaže: neprofitna organizacija prve tri godine od osnivanja obvezna je voditi dvojno knjigovodstvo.

• +

  Dvojno knjigovodstvo: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige, uz računski plan za neprofitne organizacije. Uz njega idu i evidencija putnih naloga i korištenja službenih vozila, pa je putni nalog jedan od prvih obrazaca koji vam zatreba

• +

  Jednostavno knjigovodstvo: knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih i izlaznih računa te popis dugotrajne nefinancijske imovine

• +

  Financijski plan i godišnji program rada obvezni su samo za obveznike dvojnog knjigovodstva; donose se najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću

• +

  Popis imovine i obveza radi se na početku poslovanja i zatim najmanje jednom godišnje, sa stanjem na datum bilance

• +

  Dnevnik, glavna knjiga i knjiga primitaka i izdataka čuvaju se najmanje jedanaest godina, pomoćne knjige i ostale knjige najmanje sedam, a obračuni plaća trajno

Nakon toga odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela donosi zakonski zastupnik, u roku predviđenom za predaju godišnjih financijskih izvještaja, i o njoj izvještava Ministarstvo financija na Obrascu RNO-P. Odluka vrijedi dok su uvjeti ispunjeni ili do opoziva.

Godišnji financijski izvještaji predaju se u roku od 60 dana od isteka poslovne godine, a obveznici dvojnog knjigovodstva uz to predaju i izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, u roku od 30 dana. Obveznici dvojnog knjigovodstva predaju bilancu na Obrascu BIL-NPF i izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF, a udruge na jednostavnom knjigovodstvu godišnji izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu G-PR-IZ-NPF s bilješkama. Predaja ide Ministarstvu financija, u praksi preko FINA-e, a izvještaji se javno objavljuju kroz Registar neprofitnih organizacija.

Udruga koja tijekom godine nije imala nijedan poslovni događaj niti u knjigama ima podatke o imovini i obvezama ne predaje prazne obrasce, nego izjavu o neaktivnosti na Obrascu IZJAVA-NPF, u istom roku od 60 dana. Za izostanak upisa u Registar neprofitnih organizacija i za nepredane izvještaje propisane su novčane kazne, za obveznika jednostavnog knjigovodstva od 130 do 6630 eura, a za obveznika dvojnog od 660 do 26.540 eura.

Udruga, zadruga ili tvrtka

Udruga smije obavljati gospodarsku djelatnost ako je to propisano statutom i ako ispunjava uvjete iz posebnih propisa za tu vrstu djelatnosti. Djelatnost se obavlja pored djelatnosti kojima se ostvaruju statutarni ciljevi i ne smije se obavljati radi stjecanja dobiti za članove ili treće osobe. Ako u toj djelatnosti nastane višak prihoda nad rashodima, on se mora koristiti isključivo za ciljeve iz statuta.

Zato je pravo pitanje kome pripada zarada. Tri oblika daju tri odgovora:

• +

  Udruga: ciljevi nisu usmjereni na dobit, gospodarska djelatnost je dopuštena uz statut, a višak prihoda ostaje u udruzi. Imovina se ne smije dijeliti osnivačima, članovima, zastupnicima, zaposlenima ni s njima povezanim osobama, ni za vrijeme rada ni pri prestanku

• +

  Zadruga: osniva je najmanje sedam osnivača, pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar trgovačkog suda i smije obavljati djelatnost s ciljem stjecanja dobiti, koju članovi raspoređuju razmjerno poslovanju sa zadrugom

• +

  Obrt ili trgovačko društvo: pravi izbor kad je cilj zarada za vlasnika. Razlike su u vodiču o obrtu, j.d.o.o. i d.o.o.

Kada udruga postaje porezni obveznik

Udruge nisu obveznici poreza na dobit. Iznimka je gospodarska djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu: tada se udruga mora u roku od osam dana od početka obavljanja te djelatnosti upisati u registar poreznih obveznika radi utvrđivanja poreza na dobit po toj osnovi. Ako se ne upiše, Porezna uprava to može utvrditi rješenjem na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugog poreznog obveznika. Stopa je 10 posto do milijun eura prihoda i 18 posto iznad toga, a udruga koja po osnovi gospodarske djelatnosti ne prelazi milijun eura prihoda i iz nje ne ostvaruje više od polovice ukupnih prihoda može tražiti da osnovicu utvrdi u paušalnom iznosu, zahtjevom u roku od osam dana od utvrđenja obveze.

PDV je zasebna priča: oslobođenje za male porezne obveznike vrijedi dok godišnji promet u tuzemstvu nije veći od 60.000 eura. Uz to su PDV-a oslobođene usluge koje neprofitne pravne osobe obavljaju svojim članovima u zamjenu za članarinu, usluge usko povezane uz sport i tjelesni odgoj te usluge u kulturi, ako oslobođenje ne narušava tržišno natjecanje.

Članarine i donacije same po sebi ne stvaraju udruzi obvezu poreza na dobit ni PDV-a, ali kod darovatelja jesu stavka: pravna osoba darovanja u naravi ili novcu udrugama za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe priznaje kao porezni rashod do 2 posto prihoda prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja. To je argument koji vrijedi napisati u zamolbi sponzoru.

Fiskalizacija i eRačuni

Obveznik fiskalizacije računa po Zakonu o fiskalizaciji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznik poreza na dobit. Udruga koja nije ni jedno ni drugo ne fiskalizira račune, pa ni članarinu ni donaciju naplaćenu gotovinom. Isto vrijedi za eRačune: obvezu izdavanja imaju porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a, obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i poreza na dobit izvan sustava PDV-a te tijela državne uprave i proračunski korisnici. Porezna uprava u odgovorima o fiskalizaciji 2.0 potvrđuje isto načelo za neprofitne pravne osobe: tko po zakonu nije obveznik izdavanja eRačuna, nije ni obveznik fiskalizacije 2.0, a čim počne obavljati gospodarsku djelatnost i postane obveznik PDV-a ili poreza na dobit, obveza ga sustiže.

Iz toga slijedi i praktična posljedica: udruga izvan sustava PDV-a i izvan poreza na dobit ne može koristiti besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN, jer pravo na nju imaju izdavatelji i primatelji eRačuna. Udruga u sustavu PDV-a eRačune razmjenjuje preko posrednika s tržišta. Kako aplikacija izgleda i kome služi opisano je u vodiču o MIKROeRAČUNU, a status svoje udruge provjerite u alatu morate li slati eRačune. Udruga koja postane obveznik fiskalizacije donosi i interni akt o fiskalizaciji te odluku o blagajničkom maksimumu.

Volonteri, radnici i popis članova

Udruga koja organizira volontiranje je organizator volontiranja i preuzima obveze iz Zakona o volonterstvu:

• +

  Ugovor o volontiranju sklapa se usmeno ili pisano, ali pisani je obvezan kod dugotrajnog volontiranja, volontiranja s povećanim rizicima za život i zdravlje, volontiranja stranaca, volontiranja s djecom, osobama s invaliditetom, starijim i nemoćnim ili bolesnim osobama te kad volonter to zatraži

• +

  Naknada troškova nije novčana nagrada: potvrđene naknade za putovanje, smještaj, prehranu, opremu, edukaciju i osiguranje volontera te dnevnica do iznosa propisanog za državne službenike ne smatraju se imovinskom koristi za volontera

• +

  Organizator volontiranja izvještava nadležno ministarstvo o obavljenim uslugama i aktivnostima jednom godišnje, na propisanom obrascu, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu

• +

  Popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži ime, OIB, datum rođenja, datum pristupanja, kategoriju članstva ako je statut poznaje i datum prestanka članstva. Mora biti dostupan na uvid članovima i nadležnim tijelima, a inspektorima u nadzoru. Zbog OIB-a i datuma rođenja to je zbirka osobnih podataka, pa je držite na jednom mjestu i s jasnim pristupom

Radnika udruga zapošljava kao svaki drugi poslodavac, po Zakonu o radu, s ugovorom o radu, prijavom u HZMO i HZZO i mjesečnim JOPPD-om. Trošak prije zapošljavanja izračunajte u kalkulatoru troška radnika, a prijavu i odjavu prođite kroz alat za prijavu radnika.

Novac iz javnih izvora

Programi i projekti od interesa za opće dobro financiraju se iz državnog proračuna, proračuna gradova i županija, fondova Europske unije i drugih javnih izvora, i to na temelju javnog poziva ili natječaja. Korisnik može biti samo udruga koja je upisana u registar udruga i u Registar neprofitnih organizacija i koja se statutom opredijelila za djelatnosti koje su predmet financiranja. Ako u statutu nema djelatnosti koju prijavljujete, prijava pada prije ocjenjivanja.

Natječaj ne smije biti otvoren kraće od 30 dana od objave. Udruga koja dobije sredstva izvještava davatelja najmanje jednom godišnje o radu i utrošku, a izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava predaje u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. Sredstva se smiju koristiti samo za odobreni program ili projekt, a ako udruga prestane postojati, ostatak sredstava vraća se u proračun iz kojeg su dodijeljena.

Što ne trebate

Popis stvari koje ljudi očekuju pri osnivanju udruge, a zakon ih ne traži:

• +

  Temeljni kapital. Zakon o udrugama ga ne poznaje: imovinu udruge čine članarine, dobrovoljni prilozi i darovi, sredstva od djelatnosti i sredstva iz javnih izvora

• +

  Javnog bilježnika za statut. Statut donosi skupština i predaje se kao običan primjerak; kod javnog bilježnika ovjeravate samo potpise na izjavama osnivača, zastupnika i likvidatora. Javnobilježnička izjava potrebna je tek kad se udruga gasi po skraćenom postupku

• +

  Upravnu pristojbu. Ni za upis ni za upis promjena

• +

  Pečat. Zakon o udrugama ga ne spominje, ni u popisu obveznog ni u popisu mogućeg sadržaja statuta. Banke i davatelji sredstava mogu ga tražiti iz navike, ali propis ga ne traži

• +

  Porez na dobit dok radite ono zbog čega ste osnovani. Obveza nastaje tek s gospodarskom djelatnošću koja bi neoporezivanjem stekla neopravdanu povlasticu na tržištu

• +

  Fiskalnu blagajnu za članarine i donacije, dok udruga nije obveznik poreza na dobit

• +

  PDV dok godišnji promet u tuzemstvu nije veći od 60.000 eura, uz posebna oslobođenja za članarine, sport i kulturu

Na popisu nema jednostavnog knjigovodstva. To se često čuje, a nije točno: prve tri godine od osnivanja dvojno knjigovodstvo je obvezno bez obzira na to koliko je udruga mala.

Iz prakse

U našoj arhivi udruge su stalni klijenti, od kulturnih i glazbenih do udruge umirovljenika, i greške se ponavljaju. Prva je rok za RNO: udruga dobije rješenje, proslavi, i sjeti se Registra neprofitnih organizacija tek kad se javi na prvi natječaj, a tada je već kasno jer je upis uvjet za sredstva iz javnih izvora. Druga je statut prepisan od druge udruge, bez djelatnosti koju udruga zapravo obavlja ili bez gospodarske djelatnosti koju kani obavljati, pa se cijeli postupak izmjene statuta vodi ispočetka. Treća je knjigovodstvo: godina prođe bez ijednog knjiženja, a onda u 60 dana treba složiti bilancu i izvještaj o prihodima i rashodima.

Zadruga je posebna priča i nije udruga: sedam osnivača, sudski registar i poslovanje koje smije biti usmjereno na dobit, pa se i knjigovodstvo vodi po propisima za poduzetnike.

Ako osnivate udrugu u Virovitici ili okolici, prođemo s vama statut, prijavu u RNO i postavljanje knjiga tako da prva godina prođe bez kazni. Prve konzultacije su besplatne.