Prijenos porezne obveze ili PDV: kako odlučiti što ide na račun

Tri pitanja koja odlučuju svaki račun

Tuzemni prijenos porezne obveze znači da vi izdajete račun bez PDV-a, a PDV obračunava i plaća kupac. Zakon o porezu na dodanu vrijednost to propisuje u članku 75. stavku 3., a Pravilnik o PDV-u u članku 151. stavku 1. dodaje uvjet koji se u praksi najčešće preskoči: i isporučitelj i primatelj moraju biti upisani u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj.

Prije nego što išta upišete na račun, odgovorite redom na tri pitanja:

• +

  Je li kupac upisan u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj. Nije važna pravna forma nego upis. Paušalni obrt ispod praga, udruga, škola, općina i fizička osoba u pravilu nisu u registru, pa prijenosa nema

• +

  Što mu isporučujete. Prijenos ide samo na isporuke koje su nabrojane u članku 75. stavku 3.: građevinske usluge, otpad i rabljeni materijal, armaturu, nekretnine uz izbor oporezivanja, nekretnine prodane u ovrsi i emisijske jedinice

• +

  Gdje se isporuka obavlja. Za usluge poduzetniku iz druge države vrijedi opće pravilo iz članka 17. stavka 1., a za radove na nekretnini članak 19.: mjesto je ondje gdje se nekretnina nalazi

Ako su odgovori na prva dva pitanja potvrdni, prijenos porezne obveze nije mogućnost nego obveza. Porezna uprava je to u uputi iz 2014. napisala izravno: prijenos porezne obveze nije opcionalan, već se u tom slučaju mora primjenjivati.

Kada se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze

Članak 75. stavak 3. Zakona o PDV-u glasi da je porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan platiti PDV kada mu se obave isporuke s popisa. Popis ima sedam točaka, a za obrt i manju tvrtku svodi se na ovo:

• +

  građevinske usluge, dakle usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući popravak i čišćenje, te ustupanje osoblja ako ono obavlja građevinske usluge

• +

  isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog i djelomično obrađenog otpada

• +

  isporuke betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza, u praksi armature

• +

  isporuka nekretnine iz članka 40. stavka 1. točaka j) i k) kada se isporučitelj odlučio za oporezivanje po članku 40. stavku 4.

• +

  isporuka nekretnine koju je prodao ovršenik u postupku ovrhe

• +

  prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova

Popis staje na tome. Za mobitele, tablete, prijenosna računala, igraće konzole, žitarice i plemenite metale u Hrvatskoj prijenosa porezne obveze nema, iako Direktiva o PDV-u u članku 199.a državama članicama nudi i tu mogućnost; za te isporuke Hrvatska ju nije iskoristila.

Test je upis u registar, ne posjedovanje PDV identifikacijskog broja. Pravilnik o PDV-u u članku 151. stavku 2. izričito isključuje osobu koja je prešla prag stjecanja ili koja prima odnosno obavlja usluge poreznim obveznicima bez sjedišta u Hrvatskoj, a nije upisana u registar; njoj PDV obračunava isporučitelj. Porezna uprava je to potvrdila na primjeru isporuke armature malom poreznom obvezniku koji PDV identifikacijski broj ima samo zato što prima usluge iz inozemstva. Obrnuto vrijedi za stranu tvrtku upisanu u hrvatski registar: ona je redovan domaći obveznik i prema njoj se prijenos porezne obveze primjenjuje.

Prijenos porezne obveze na armaturu na snazi je od 1. siječnja 2019. i propisan je člankom 75. stavkom 3. točkom g) Zakona o PDV-u. Armaturom se smatra čelik za armiranje betona bez obzira na vrstu čelika i naziv koji se koristi, u obliku žica, šipki, rešetki i mreža, a Porezna uprava pod to izričito svrstava i armaturne mreže, rezan i savijen čelik, rešetkaste nosače, žicu za vezanje, distancere i užad za prednapinjanje betona. Prag za ulazak u sustav PDV-a je 60.000 € prometa u tuzemstvu; tko nije u registru, ne izdaje ni račun s PDV-om ni račun s prijenosom porezne obveze.

Što se smatra građevinskom uslugom

Zakon kaže samo „usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina”. Popis je u Pravilniku o PDV-u, u članku 152. stavku 1., a radovi na koje se veže u Dodatku II tog Pravilnika. Građevinskom uslugom smatraju se:

• +

  radovi u okviru građenja iz Dodatka II Pravilnika, dakle izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje objekta ili njegovih dijelova

• +

  prateći radovi nužni za te radove, ako su s njima zajedno ugovoreni i izvedeni

• +

  hortikulturno uređenje i uređenje okoliša, ali samo ako se obavlja u okviru izgradnje ili rekonstrukcije konkretnog objekta

• +

  arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske i elektrotehničke usluge nužne za izvođenje tih radova, te geomehanička, geotehnička i geofizička istraživanja

• +

  stručni nadzor građenja i koordinator zaštite na radu za te radove

• +

  ustupanje osoblja koje obavlja građevinske usluge

• +

  iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s rukovateljem

• +

  čišćenje koje se obavlja u okviru građenja

• +

  ugradnja, umjeravanje, probno testiranje i puštanje u rad uređaja i opreme, kada se izvode prilikom izgradnje ili rekonstrukcije objekta

Dodatak II ima 39 stavki i tu se najviše griješi, jer ga ljudi čitaju kao popis djelatnosti. To je popis radova, a svaki od njih ulazi u prijenos porezne obveze samo ako se izvodi u okviru izgradnje, rekonstrukcije ili održavanja objekta.

Radovi koje naši klijenti najčešće fakturiraju, uvijek uz taj uvjet: zidarski radovi sa žbukanjem, fasadama, estrisima i glazurama, izolaterski, tesarski, krovopokrivački, limarski, staklarski, stolarski i parketarski radovi, ugradnja stolarije i bravarije, vodoinstalaterski i plinoinstalaterski radovi, ugradnja instalacija grijanja i hlađenja, podopolagački radovi i oblaganje, završna obrada podova, soboslikarski i ličilački radovi, gipsarski radovi i štukatura, liftovi i eskalatori te bazenska tehnika. Elektroinstalacijski, komunikacijski i strojarski radovi na popisu su s izričitim uvjetom da se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije.

Što se ne smatra građevinskom uslugom

Članak 152. stavak 2. Pravilnika nabraja što se građevinskom uslugom ne smatra, i taj je popis jednako važan kao prvi:

• +

  periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme

• +

  proizvodnja građevnih proizvoda i ispitivanje dijelova građevine radi provjere temeljnih zahtjeva

• +

  čišćenje građevine izvan građenja: redovito čišćenje prostorija, pranje prozora, čišćenje odvoda te ventilacijskih i klimatizacijskih sustava

• +

  čišćenje ulica, cesta i drugih prometnih površina, održavanje parkova, igrališta i sportskih terena te zimska služba

• +

  održavanje zelenih površina, javne čistoće i dimnjačarski poslovi

• +

  prostorni planovi i dokumentacija za legalizaciju izvan građenja, energetski pregledi i certifikati te vještačenje

• +

  prijevoz građevinskog materijala, radnika i opreme nužne za izvođenje radova, dakle skela, kranova i alata

Isti radovi, drugi kontekst

Tablica je iz Upute Porezne uprave iz 2014. Prijenos porezne obveze primjenjuje se na radove iz članka 152. stavka 1. i Dodatka II kad se izvode u okviru izgradnje, rekonstrukcije ili održavanja objekta, uz jednu iznimku koju Uputa izdvaja:

Zato ugradnja split klima uređaja u postojeći objekt koji se ne rekonstruira ide s obračunatim PDV-om. Uputa to izričito kaže i za mono i za multi split sustave. Kod velikih klima sustava, sustava za industrijska postrojenja, skladišta i trgovačke centre, sustava s rashladnim agregatima i rashladnih komora prijenos porezne obveze se primjenjuje.

Ista logika stoji iza članka 152. stavka 2. točke c): periodični ili neperiodični pregled, održavanje, popravak, umjeravanje i ispitivanje već ugrađenih ili montiranih uređaja i opreme nije građevinska usluga. Nakon izmjene Pravilnika iz 2014. više nije bitno radi li se o redovnom ili izvanrednom održavanju ni postoji li ugovor o održavanju, nego se gleda sama vrsta radova.

Tablica odluke

Tablica pokriva slučajeve koje obrt i manja tvrtka susretnu u praksi. „U registru” znači upisan u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj. Gdje piše 25 %, račun je običan račun s obračunatim PDV-om po stopi koja vrijedi za tu isporuku.

Tko od navedenog vodi knjige sam, aritmetiku po stopama može provjeriti u PDV kalkulatoru, a sam račun sastaviti u alatu za račun i ponudu.

Kako izgleda takav račun

Zakon traži jednu rečenicu. Članak 79. stavak 7. Zakona o PDV-u kaže da u slučaju kada je primatelj obvezan platiti PDV isporučitelj u računu mora navesti „prijenos porezne obveze” ili engleski izraz „reverse charge”. Poziv na članak ne traži, drugu formulaciju ne propisuje.

Sve ostalo na računu ostaje: broj, datum, vaši i kupčevi podaci s OIB-om, opis i količina, datum isporuke, jedinična cijena i popusti. Nema samo stope, iznosa PDV-a i zbroja naknade i PDV-a, jer PDV po tom računu ne dugujete vi. Primjer s brojkama:

• +

  Instalaterski radovi u okviru rekonstrukcije poslovne zgrade za tvrtku koja je u registru obveznika PDV-a, ugovorena naknada 12.000,00 €. Račun glasi na 12.000,00 € bez PDV-a, s napomenom „prijenos porezne obveze”

• +

  Kupac na tih 12.000,00 € sam obračuna 25 % PDV-a, dakle 3.000,00 €, i isti iznos odbije kao pretporez. Ako ima pravo na puni odbitak, učinak na njegovu prijavu je nula, ali oba iznosa moraju biti prijavljena

• +

  Da su isti radovi izvedeni za fizičku osobu, račun bi glasio na 12.000,00 € osnovice, 3.000,00 € PDV-a i 15.000,00 € ukupno, a PDV biste platili vi

• +

  Ako prije radova primite predujam od 3.000,00 €, i račun za predujam ide bez PDV-a i s istom napomenom, a kupac obračunava PDV u trenutku primitka predujma

Dvije napomene se s ovom najčešće miješaju. Mali porezni obveznik izvan sustava PDV-a ne piše „prijenos porezne obveze”, nego navodi da je isporuka oslobođena po članku 90. stavku 1. Zakona o PDV-u; propisane formulacije nema, bitno je da se oslobođenje imenuje. Kod trostranog posla srednja strana uz napomenu „prijenos porezne obveze” mora navesti i poziv na članak 141. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, i to je jedino mjesto na kojem zakon traži i jedno i drugo.

Ako je račun već izdan s pogrešnim tretmanom, ne briše se nego se ispravlja novom ispravom; postupak je opisan u vodiču o ispravku računa.

Kako se to knjiži i prijavljuje

U Obrascu PDV prijenos porezne obveze ima tri redna broja. Isporučitelj upisuje osnovicu pod I.1, gdje se upisuju i primljeni predujmovi; polje za PDV na tom je retku zatvoreno, jer PDV ne obračunava. Primatelj obračunani PDV upisuje pod II.4, a isti iznos kao pretporez pod III.4.

Zakon o PDV-u u članku 76. stavku 4. kaže da se PDV smatra plaćenim ako je u prijavi iskazana obveza po prijenosu porezne obveze, a članak 58. stavak 2. taj iznos priznaje kao pretporez. Zato je za kupca s pravom na puni odbitak cijela operacija knjigovodstveno neutralna, ali mora biti prijavljena. Kupac bez punog prava na odbitak, primjerice onaj koji obavlja oslobođene isporuke, PDV stvarno plaća.

Prijava PDV-a i plaćanje idu do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, po članku 85. stavku 6. Zakona o PDV-u. Rok je pomaknut s 20. u mjesecu na kraj mjeseca, a isti rok sada vrijedi i za Obrazac PDV-S i za Zbirnu prijavu. Sve rokove po mjesecima ima pregled poreznih rokova.

Obrazac PPO više ne postoji od 1. siječnja 2026. Prijava o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze ukinuta je izmjenom Zakona o PDV-u, zadnja se predavala za posljednje razdoblje 2025. godine, a podaci sada žive samo u Obrascu PDV pod rednim brojem I.1.

Inozemstvo u četiri koraka

Prijenos porezne obveze prema inozemstvu su drugi članci Zakona, ali se na računu opisuje istim riječima, pa se stalno miješa s tuzemnim. Četiri situacije s kojima se obrt i manja tvrtka najčešće susretnu:

• +

  Usluga poduzetniku iz EU po općem pravilu. Mjesto obavljanja je sjedište kupca, hrvatskog PDV-a nema, na račun ide „prijenos porezne obveze” ili „reverse charge”. Trebate PDV identifikacijski broj i podnosite Zbirnu prijavu, a kupčev broj provjeravate u VIES-u

• +

  Usluga primljena iz EU ili iz treće zemlje po općem pravilu. PDV obračunavate vi, po članku 75. stavku 1. točki 6., upisujete ga u Obrazac PDV i istovremeno odbijate kao pretporez. Za usluge iz EU podnosite i Obrazac PDV-S

• +

  Roba isporučena poduzetniku u EU. Oslobođena je ako roba napusti Hrvatsku i ako vam kupac da PDV identifikacijski broj iz druge države članice, i ide u Zbirnu prijavu. Mali porezni obveznik to oslobođenje ne može primijeniti

• +

  Roba stečena iz EU. Stjecanje sami oporezujete i istovremeno odbijate pretporez, a podatke prijavljujete i kroz Obrazac PDV-S

Za radove na nekretnini u drugoj državi vrijedi članak 19. Zakona o PDV-u: mjesto obavljanja usluge je ondje gdje se nekretnina nalazi, pa se PDV rješava po pravilima te države, a ne po općem pravilu za usluge među poduzetnicima. Isto vrijedi za usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, dakle za arhitekte i građevinski nadzor. Prije prvog posla u inozemstvu provjerite treba li vam tamošnja registracija i s kojim brojem izlazite na račun.

Gdje se najviše griješi

Osam situacija koje u našim knjigama izazovu najviše ispravaka:

• +

  Dobavljač je obračunao PDV na isporuku s prijenosom porezne obveze. Pravilnik o PDV-u u članku 152. stavku 4. daje vam rok: u roku od 8 dana od zaprimanja računa pisanim putem pozivate isporučitelja da ispravi račun, inače se smatra da ste suglasni s načinom na koji je izdan. Isporučitelj vas u roku od 8 dana mora obavijestiti prihvaća li zahtjev. Ako ne prihvati, po stavku 5. morate takav račun prihvatiti, a o tome pisanim putem možete obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave

• +

  Pretporez s takvog računa. Kupac ne smije odbiti PDV koji dobavljač nije smio obračunati, jer se pretporezom smatra PDV koji ste bili obvezni platiti. Dobavljač pak duguje iznos koji je iskazao sve dok račun ne ispravi, po članku 79. stavku 11.

• +

  Najam stroja. S rukovateljem je građevinska usluga i ide s prijenosom porezne obveze, bez rukovatelja je običan najam s 25 %

• +

  Beton. Dovoz betona s uslugom prijevoza nije građevinska usluga; isporuka betona zajedno s ugradnjom jest

• +

  Materijal i rad na istom računu. Kad je posao građevinska usluga, ne dijeli se na materijal i rad. Udio materijala i usluga nije bitan, riječ je o jedinstvenoj usluzi

• +

  Podizvođači. Prijenos porezne obveze primjenjuje se na svakoj karici, od podizvođača do investitora, sve dok su obje strane u registru

• +

  Ono što izgleda kao građevina, a nije. Porezna uprava je u kolovozu 2026. zaključila da se šator od 47 tona, pričvršćen za zemlju i dan u petogodišnji najam, ne smatra građevinom, pa ni njegova isporuka i montaža nisu građevinska usluga. Kod asfaltne baze je obrnuto: izgradnja postrojenja za koje je izdana građevinska dozvola ide s prijenosom, a održavanje te baze i nabava i postavljanje rezervnih dijelova ne

• +

  Upis u registar usred posla. Tretman se veže uz pojedinu isporuku, pa računi izdani prije upisa ostaju kakvi jesu, a od upisa se primjenjuje prijenos. To je čitanje propisa, a ne izričito pravilo, pa kod većih ugovora tražite potvrdu prije nego što izdate račun

Kazne nisu simbolične. Članak 131. Zakona o PDV-u za poreznog obveznika propisuje novčanu kaznu od 260,00 do 66.360,00 eura, među ostalim za neobračunavanje PDV-a po propisanoj stopi, za odbitak pretporeza koji se ne može odbiti i za prijavu PDV-a koja nije predana u roku ili u kojoj nisu iskazani svi propisani podaci. Odgovorna osoba u pravnoj osobi kažnjava se od 130,00 do 6.630,00 eura.

Iz prakse

Tri stvari se ponavljaju. Prva: instalater ugradi klima uređaj u stan koji se ne rekonstruira i izda račun s prijenosom porezne obveze, jer je u Dodatku II vidio ugradnju instalacija grijanja i hlađenja. Druga: izvođač izda račun bez PDV-a naručitelju koji nije u registru, najčešće udruzi ili općini, pa PDV plaća iz svog džepa. Treća: kupac odbije pretporez s računa na kojem PDV nije smio biti obračunat, a to u nadzoru izađe kao prvo.

Sve tri se rješavaju istom provjerom prije izdavanja računa: status kupca u registru, vrsta radova i kontekst u kojem se izvode. Ako vodite obrt ili tvrtku, to radimo u sklopu redovnog knjigovodstva, uz PDV evidencije i prijave. Knjige vodimo online za cijelu Hrvatsku, ured nam je u Virovitici, a prve konzultacije su besplatne.