Kako ispraviti račun: storno, knjižno odobrenje i eRačun

Račun se ne briše, nego se ispravlja novom ispravom

Prva stvar koju treba raspetljati: izdani račun je isprava koja je izašla iz vaše kuće i ušla u tuđe knjige. Zato ga se ne briše i ne prepisuje, nego se ispravlja dokumentom koji se na njega poziva. To piše na tri mjesta:

• +

  Zakon o PDV-u, članak 78. stavak 7.: svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni račun i koja se izričito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se računom. Dakle i storno i odobrenje su računi sa svime što uz to ide

• +

  Zakon o PDV-u, članak 79. stavak 1.: ispravak nosi isti obvezni sadržaj kao i račun. Kod pojednostavljenog računa do 100 eura stavak 12. traži uputu na prvobitni račun i pojedinosti koje su izmijenjene

• +

  Opći porezni zakon, članak 66. stavci 2. i 5.: knjiženja se temelje na urednim i vjerodostojnim ispravama i ne smiju se mijenjati tako da se prvotni sadržaj više ne može utvrditi. To vrijedi za svakog poreznog obveznika, i za paušalca i za d.o.o.

• +

  Zakon o računovodstvu, članak 7. stavci 7. i 8.: netočnu dokumentaciju ispravljate bez odgode, tako da se vidi tko je ispravio, kada i kako je izgledala prije i poslije, i za svaki ispravak sastavljate knjigovodstvenu ispravu. Taj zakon obvezuje poduzetnike, dakle trgovačka društva i obveznike poreza na dobit; obrt na dohodak i paušalni obrt vode jednostavno knjigovodstvo po poreznim propisima i za njih vrijedi pravilo iz Općeg poreznog zakona

• +

  Zakon o fiskalizaciji, članak 9.: brojevi računa idu u neprekinutom nizu bez praznina po poslovnom prostoru ili uređaju. Broj se ne oslobađa time što je račun storniran

Zato u praksi nikad ne „popravljate” stari račun. Izdajete novi dokument, dajete mu sljedeći broj iz niza i u njemu se pozivate na broj i datum prvobitnog računa.

Storno, knjižno odobrenje i terećenje

Nazivi su poslovni, ne zakonski. Propis poznaje samo ispravu koja mijenja prvobitni račun; kako je zovete stvar je prakse i programa u kojem radite. Uobičajena podjela: storno poništava račun u cijelosti, knjižno odobrenje umanjuje ga za dio, terećenje ga povećava. Minimax je uz srpanjsku verziju 2026. to i napisao ovim riječima, odobrenje za djelomičnu korekciju cijene, vraćene robe ili pogrešne stavke, storno kad račun u cijelosti nije valjan.

Za porez ta podjela nije presudna. Presudno je troje: na koji se račun ispravak poziva, mijenja li poreznu osnovicu i PDV, i u koje razdoblje oporezivanja ulazi. Dva dokumenta s istim učinkom na osnovicu tretiraju se jednako, bez obzira zove li ih program storno ili odobrenje.

Ako je ispravak vezan uz više računa, u njemu se navode svi. Porezna uprava je na pitanje o korekciji koja se veže na više računa odgovorila da se mora ispravno referencirati na sve račune obuhvaćene korekcijom, a u eRačunu se svaki dokument navodi zasebno, nikad kao razdoblje.

Mijenja li ispravak PDV

Tu je najviše zabune, jer se po internetu i dalje prepričava pravilo koje više ne vrijedi. Zakon o PDV-u izmijenjen je 2023., a novo pravilo primjenjuje se na račune izdane od 1. siječnja 2024. i traži manje nego prije.

Ako pogreška ne dira osnovicu ni PDV, na primjer kriva adresa, krivi IBAN ili napomena, ništa od ovoga ne primjenjujete. Ispravljate podatak i izdajete ispravu koja se poziva na prvobitni račun.

• +

  Članak 33. stavak 7.: u slučaju opoziva ili različitih vrsta popusta isporučitelj može umanjiti poreznu osnovicu pod uvjetom da poreznog obveznika kojemu je isporučeno obavijesti o provedenom ispravku. To je jedini uvjet

• +

  Članak 63. stavak 3.: kupac mora ispraviti pretporez u razdoblju oporezivanja u kojem je od isporučitelja primio tu obavijest

• +

  Članak 79. stavci 10. i 11.: PDV iskazan viši nego što ga dugujete, ili iskazan bez ovlaštenja ili za isporuku koje nije bilo, dugujete u iskazanom iznosu, osim ako račun ispravite na način propisan za ispravak porezne osnovice iz članka 33. stavka 7.

• +

  Na račune izdane do 31. prosinca 2023. i dalje se primjenjuje starije pravilo, po kojem je kupac prvo morao ispraviti odbitak pretporeza i o tome pisano izvijestiti isporučitelja. Kod ispravka starog računa provjerite datum izdavanja prije nego što primijenite današnje pravilo

Kad kupac još nije zaprimio račun ni iskoristio pretporez, ispravak je jednostavniji: izdajete ispravljen račun. Pravilnik o PDV-u u članku 13. stavku 5. uvjete iz članka 33. stavka 7. veže uz situaciju u kojoj je primatelj već iskoristio pravo na odbitak pretporeza.

Koja pogreška traži koji dokument

Tablica je polazna točka, ne presuda. Ako je račun već zaprimljen kod kupca i pogreška dira osnovicu ili PDV, uz dokument ide i obavijest kupcu iz članka 33. stavka 7.

Tri primjera s brojkama

Iznosi su izmišljeni, stopa je 25 %, a računica je ista bez obzira zove li vaš program dokument storno ili odobrenje.

• +

  Zaboravljena stavka, pa je račun premalen. Izdan je račun na 100,00 € osnovice i 25,00 € PDV-a, ukupno 125,00 €. Terećenjem se osnovica povećava za 20,00 € i PDV za 5,00 €. Obveza PDV-a po ta dva dokumenta je 25,00 + 5,00 = 30,00 €. To je primjer kojim Porezna uprava objašnjava razliku između terećenja i korektivnog računa

• +

  Vraćen dio robe. Izdan je račun na 10 komada po 50,00 €, osnovica 500,00 €, PDV 125,00 €, ukupno 625,00 €. Kupac vraća 3 komada, pa knjižno odobrenje glasi na 150,00 € osnovice i 37,50 € PDV-a. Nakon odobrenja ostaje 350,00 € osnovice i 87,50 € PDV-a

• +

  Isti posao zaračunan dva puta. Račun na 800,00 € osnovice i 200,00 € PDV-a izdan je dvaput. Drugi se stornira u punom iznosu, dakle minus 800,00 € osnovice i minus 200,00 € PDV-a; prvi ostaje kakav jest

U sva tri slučaja ispravak nosi svoj broj iz niza i poziva se na broj i datum prvobitnog računa. Ako je kupac račun već zaprimio, uz dokument ide i obavijest o provedenom ispravku.

Kad je račun otišao kao eRačun

Pravila su ista, ali dokument mora nositi i tehničke oznake. Fiskalizacijska poruka po članku 48. stavku 1. točki 11. Zakona o fiskalizaciji obavezno sadrži broj i datum prvobitnog računa kad se izdaje isprava koja ga mijenja, a sustav odbija ispravljeni eRačun za koji izvornik nije evidentiran.

• +

  Storno se radi na dva načina: korektivni račun u negativnom punom iznosu, vrsta dokumenta 384 i poslovni proces P10, ili odobrenje u punom iznosu, vrsta 381 i proces P9. Storno odobrenja je terećenje u punom iznosu, vrsta 384 i proces P10

• +

  Vrsta 384 nosi pozitivne i negativne stavke i na PDV utječe ovisno o predznaku; vrsta 383 dodatno tereti referencirani račun. Vrste 81 i 83 nisu računi prema kupcu nego interni dokumenti i ne koriste se za ovo

• +

  Kod odobrenja za naknadno odobrene popuste ne morate slati količinu, vrstu robe ni KPD oznaku, ali morate staviti ispravnu oznaku vrste računa i navesti svaki račun na koji se odobrenje odnosi

• +

  Ako pogreška ne dira obračun poreza, članak 43. dopušta da se isti eRačun u istom razdoblju oporezivanja pošalje pod istim brojem uz oznaku „indikator kopije računa”. Kupac tu oznaku vidi u strukturi podataka. Storno i novi eRačun uvijek su dopuštena alternativa

Dokumenti koji mijenjaju račune iz 2025. su izuzetak. Porezna je u prosincu 2025. odgovorila da za njih nema potrebe izdavati eRačun jer prvobitni račun nema poveznicu u sustavu, ali da će sustav takve poruke prihvatiti ako se ipak tako izdaju.

Odbijanje eRačuna nije storno

Kad kupac u likvidaturi vidi da nešto ne valja, on odbija eRačun. To je njegova radnja i ona sama ne poništava vaš račun; storno i dalje izdajete vi.

• +

  Rok za prihvat ili odbijanje nije propisan. eRačun se smatra zaprimljenim sve dok nema zabilježene poruke o odbijanju

• +

  Podatak o odbijanju ide u Sustav za fiskalizaciju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, s datumom i brojem računa, OIB-ima, datumom i razlogom odbijanja. Ako program to šalje automatski u trenutku odbijanja, mjesečni izvještaj nije potreban

• +

  Dostavom podatka o odbijanju kupac je dao izjavu da po tom računu neće koristiti pretporez

• +

  Izdavatelj može, ali ne mora prihvatiti odbijanje. Ako ga prihvati, radi storno koji ponovno ide prema kupcu s fiskalizacijskim porukama. Ako ne prihvati, potraživanje mu ostaje u knjigama, a spor ide na trgovački sud koji Poreznu pita je li pretporez korišten

Odbijeni eRačun ne mijenja knjigovodstvenu praksu. Porezna je odgovorila da se nastavlja postojeći postupak i da svaka knjigovodstvena isprava, pa tako i storno računa, mora bez odgode i istinito prikazati poslovni događaj.

Neisporučen i nefiskaliziran eRačun nisu isto što i pogrešan

Tri se stvari lako pomiješaju: kupac je račun odbio, račun uopće nije mogao biti isporučen, i račun je isporučen ali nije fiskaliziran. Samo prva ima veze s ispravkom sadržaja.

• +

  eRačun nije mogao otići jer primatelj nije objavio identifikator u AMS-u. Po članku 40. Zakona o fiskalizaciji izdavatelj za to ne odgovara: izdaje račun u papirnatom ili drugom obliku, a podatke dostavlja kroz eIzvještavanje. Ako primatelj adresu upiše kasnije, račun se ne izdaje ponovno, jer se za istu transakciju račun izdaje samo jednom. Kupac po takvom računu i dalje može koristiti pretporez

• +

  Fiskalizacija nije prošla zbog tehničkog kvara ili prekida veze. Članak 49. daje pet radnih dana od dana kvara da se fiskalizacija provede. To nije pogreška na računu i ne rješava se stornom

• +

  Sustav je vratio poruku o grešci. Ispravljate podatke i ponovno šaljete ispravnu poruku u rokovima iz zakona. Jedna od poruka je i da za dostavljeni ispravljeni eRačun nema evidentiranog izvornika, što znači da referenca na prvobitni račun ne valja

• +

  Zaprimili ste eRačun s očito pogrešnim datumom isporuke. Porezna je objasnila da to dolazi iz sustava pošiljatelja, ne stvara samo po sebi poreznu obvezu ni zakašnjenje, i rješava se ispravkom računa; za nenamjerne pogreške u razdoblju uvođenja ne izriču se sankcije

Račun s blagajne i račun za predujam

Za fiskalizirani gotovinski račun vrijedi članak 24. Zakona o fiskalizaciji: sve obveze propisane za izdavanje računa primjenjuju se i na račun kojim se stornira ili se iskazuje djelomičan ili cjelovit povrat robe, a ako se po storniranju vraća novac, postupak fiskalizacije može se provesti i po računu s negativnim predznakom. Nepoštivanje pravila kod storna je lakši prekršaj iz članka 73.: 1.320 do 26.540 eura za tvrtku, 660 do 13.270 eura za obrtnika.

Račun se za istu isporuku izdaje samo jednom. Ako je transakcija plaćena gotovinom ili karticom i račun je fiskaliziran u krajnjoj potrošnji, za nju se ne može dodatno izdati eRačun, i obratno. Porezna je to potvrdila i na pitanje o veleprodajnim računima koji su greškom otišli kroz Fiskalizaciju 1.0 umjesto 2.0: ako su za iste isporuke izdani i fiskalizirani računi kroz Fiskalizaciju 1.0, za te se isporuke ne može dodatno izdavati eRačun.

Kod predujma storno je redovan korak, ne pogreška. Kad je predujam primljen u jednom razdoblju, a isporuka obavljena u drugom, račun za predujam se stornira i izdaje se račun za cijelu isporuku; fiskalizaciji podliježu i račun za predujam, i njegov storno, i konačni račun.

Kad ispravak ne radite sami

Četiri situacije u kojima se isplati pitati knjigovođu prije nego što išta izdate:

• +

  Račun je plaćen, a ispravak ga umanjuje. Odobrenje smanjuje potraživanje, pa razliku vraćate ili je ostavljate kao pretplatu za idući račun. Porezna kaže da za račun zatvoren odobrenjem podatak o naplati nije potrebno dostavljati, a dopušten je i negativni podatak o naplati

• +

  Ispravak zadire u prethodno razdoblje. Ispravak osnovice i pretporeza ulazi u razdoblje u kojem je obavljen, odnosno u kojem je kupac primio obavijest; provjerite je li prijava PDV-a za to razdoblje već predana

• +

  Potraživanje se ne može naplatiti dulje od godinu dana. To nije storno nego zaseban postupak iz članka 33. stavaka 8. do 11. Zakona o PDV-u, s rokom od šest mjeseci, dokazima o poduzetim radnjama naplate i obaviješću Poreznoj upravi uz prijavu PDV-a. Kupac koji u tom slučaju ne ispravi pretporez dobiva rješenje kojim ga Porezna zadužuje za iznos, a žalba ne odgađa izvršenje

• +

  Kupac odbija prihvatiti ispravak ili tvrdi da isporuke nije bilo. To je poslovni spor, a ne knjigovodstvena radnja; prije storna dogovorite s kupcem što se ispravlja

Iz prakse

Najčešće nas zovu zbog tri stvari. Prva: netko je u programu obrisao ili prepravio izdani račun, pa u nizu brojeva nedostaje broj koji je kupac već zaprimio. Druga: izdano je odobrenje bez reference na račun, pa ga kupčev program ne zna povezati i račun ostaje otvoren na obje strane. Treća: kupac je odbio eRačun, dobavljač je mislio da je time stvar riješena i nikad nije izdao storno, pa jedna strana ima knjižen račun, a druga nema.

Ako vodite obrt ili tvrtku u Virovitici i okolici, ispravke rješavamo u sklopu redovnog knjigovodstva: kažemo koji dokument treba, u koje razdoblje ide i što treba javiti kupcu. Prve konzultacije su besplatne.